Bruksizam je rastući problem modernog doba.
Bruksizam je uzrokovan mnogim faktorima od kojih je primarni psihološki stres. Obično se javlja u vrijeme adolescencije, ali može se pojaviti i kod djece. Klinički simptomi mogu obuhvaćati brusne fasete (sjajno ravno područje na zubima koje ne odgovara prirodnomu obliku grizne plohe zuba, a posljedica je trošenja zuba), abraziju, povećanu mobilnost zubi, bolove u žvačnim mišićima i temporomandibularnom zglobu, glavobolje. Iako nema u potpunosti učinkovite terapije, danas se najčešće koriste okluzijske udlage.
Znakovi i simptomi bruksizma mogu uključivati:
- Glasno struganje ili stiskanje zubima
- Zubi istrošenih površina, zubi koji su napuknuti ili klimavi
- Istrošena caklina zuba
- Povećana bol ili osjetljivost zuba
- Umorni ili zategnuti čeljusni mišići ili zakočena čeljust koji se neće potpuno otvoriti/zatvoriti
- Bol u čeljusti, vratu ili licu
- Bol za koju se čini da je prisutna u uhu
- Glavobolja koja počinje u sljepoočnici
- Oštećenja unutarnje strane obraza uzrokovano žvakanjem
- Poremećaj spavanja
Škripanje zubima je karakteristično znak bijesa, ljutnje i frustracije. Riječ bruksizam dolazi od grčke riječi “brukein“ što znači škrgutanje zubima. Stavovi o uzrocima i liječenju bruksizma su se mijenjali tijekom godina, a danas je prihvaćen bio-psihosocijalni model bruksizma.
Bruksizam se može pojaviti tijekom sna ili u budnom stanju.
Noćni bruksizam je povezan sa abnormalnostima neurotransmitera i vezan uglavnom za REM fazu spavanja.
Dnevni bruksizam je uzrokovan preosjetljivošću centralnog živčanog sustava i dolazi do pretvaranja emocionalne tenzije u motorički odgovor manifestiran pojačanim tonusom žvačnih mišića.
Faktori koji utječu na pojavu bruksizma
- Stres: svakodnevni stres, anksioznost, ljutnja i frustracija mogu dovesti do bruksizma
- Godine: bruksizam se javlja u vrijeme adolescencije (11 do 21 godina), ali može se pojaviti i kod djece
- Tip osobnosti: ukoliko imate osobnost koja je agresivna, natjecateljska ili hiperaktivna, rizk od razvoja bruksizma je povećan.
- Lijekovi i druge supstance: bruksizam može biti nuspojava nekih lijekova npr. antidepresiva. Konzumiranje duhana, alkohola, kave ili korištenje rekreativnih droga može povećati rizik od bruksizma.
- Članovi obitelji s bruksizmom: članovi vaše obitelji mogu imati bruksizam ili povijest bolesti.
- Ostali poremećaji: bruksizam se može povezati s nekim poremećajima poput Parkinsonove bolesti, demencije, gastroezofagealnog refluksa (GERD), epilepsije, poremećaja vezanih uz spavanje i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti.
Dijagnosticiranje bruksizma:
Bruksizam je poremećaj kojeg karakterizira škripanje i struganje zubima i/ili stiskanje donje čeljusti. To je vrlo raširen problem, a neki ljudi nisu ni svjesni problema zbog neizraženih simptoma. Oko 85% ljudi škripi zubima u nekom periodu života, ali samo 5% njih razvije kliničke simptome.
Bruksizam se najčešće zamjećuje zbog svojeg destruktivnog učinka na zube, a rjeđe radi samog procesa škripanja. Mogu se zamijetiti:
- Brusne fasete, abrazije i ostale promjene na tvrdim zubnim tkivima
- Utjecaj na mobilnost zuba
- Povećani tonus i hipertrofija žvačnih mišića
- Glavobolja i bolovi u žvačnim mišićima
- Promjene u temporomandibularnim zglobovima
Terapija bruksizma je kompleksna
Dvije osnovne stavke u terapiji bruksizma su kontrola stresa (uključuje promjene u stilu života i rada te razgovor sa psihologom), te direktne terapeutske metode koje uključuju prilagodbu okluzije, udlage, lijekove (npr.za opuštanje mišića) i fizikalnu terapiju.
Terapija okluzijskom udlagom može reducirati negativne učinke tako što štiti zube kao potporni aparat, opušta žvačne mišiće, smanjuje tlak u gornjem zglobnom prostoru kod pomaka zglobne ploče, podiže samosvijest o položaju donje čeljusti a može pružiti i pozitivan učinak placeba.
U terapiji se koriste sljedeći oblici udlaga:
- Interdentalni štitnici: služe relaksiranju mišića koji su bolni zbog bruksizma (stiskanja, škripanja zubima i loših navika).
- Repozicijske udlage: koriste se tijekom početne terapije udlagama, a cilj joj je reponiranje zglobne pločice u fiziološki položaj prema kondilu.
- Stabilizacijske (Michigan) udlage: imaju važnu ulogu u nastavku terapije udlagama, a cilj im je uspostaviti pravilno prednje vođenje, vođenje očnjakom, kao osnovu uspješne rehabilitacije.
Ako se ne zaustavi djelovanje bruksizma, može doći do ozbiljnih problema sa zubima, koji postanu vremensko i financijsko opterećenje. Ne čekajte napredak bolesti. Ako primjećujete simptome bruksizma kontaktirajte svog stomatologa.
Imate pitanja o bruksizmu, ali vam je ograničeno kretanje?
Rezervirajte svoj termin za online konzultacije