Što je karijes?
Karijes je najrasprostranjenija infektivna bolest, koja pogađa 97 posto populacije. Karijes počinje na površini zuba razgradnjom cakline (demineralizacijom) i progresivnim prodorom u dubinu te širenjem zahvaća ostale strukture zubnog tkiva. Kad se caklina podvrgne pH nižem od 5.5, počinje se demineralizirati. Iznad te razine pH može se dogoditi postupak popravljanja – remineralizacija. Na remineralizaciju utječe prisutnost minerala u slini, raspoloživi fluoridni ioni i protok sline. Karijes na zubima može napredovati do točke stvaranja vidljive šupljine. Tada se ta šupljina mora obnoviti pomoću stomatoloških postupaka, poznatijih kao ispuni (plombe).
Kako prepoznati karijes?
Karijes na zubima očituje se kroz niz simptoma od kojih su najznačajniji bol te pojačana osjetljivost zubi na toplo, hladno, slatku hranu i dodir. Važno je napomenuti kako se ovi simptomi pojavljuju tek nakon što je karijes prošao caklinu i došao do dentina (čvrstog tkiva zuba), dok u ranoj fazi simptoma gotovo pa i nema.
Naime, simptome je u početku teško uočiti zbog toga što na mjestu nastanka karijesa nema živaca pa ne može uzrokovati bol. Upravo zato, čim primijetite osjetljivost zubi na slatko ili hladno koja se pojavljuje bez nekog očitog razloga, najpametnije je što prije se uputiti svom stomatologu koji će utvrditi postojanje karijesa, te po potrebi obaviti popravak zuba.
Još jedna stvar na koju trebate obratiti pozornost jest karijes ispod plombe, koji se također može razviti. Ovo je ponekad teško utvrditi običnim pregledom, stoga je potrebno otići na snimak zuba kako bi stomatolog uočio problem prije nego se očituje kroz bol.
Karijes na zubima iznimno je važno liječiti na vrijeme jer se u suprotnom može razviti duboki karijes te može doći do velike destrukcije, pa čak i gubitka zubnog tkiva. Odlasci na kontrole te redovito i pravilno čišćenje zubi ključni su faktori u sprječavanju ove neugodne bolesti.
Faktori koji doprinose razlici u pojavnosti i napredovanju karijesa kod različitih ljudi:
Bakterije
Danas se Streptococcus mutans smatra najraširenijim uzročnikom u nastanku karijesa, ali različiti sojevi istih bakterija pokazuju različite razine utjecaja. Dakle, nije bitna samo količina biofilma plaka, već specifični soj kojim je netko zaražen. Zajedničko svojstvo svih mogućih uzročnika karijesa je njihova mogućnost fermentacije niskomolekularnih ugljikohidrata u zubnom plaku.
Prehrana
Organizmi koji uzrokuju karijes na zubima preferiraju šećere – posebno saharozu – kao primarni izvor energije. Pretvorba šećera u kiselinu uzrokuje karijes. Učestalost izloženosti šećeru u prehrani, a ne količina – je ono što predisponira karijes da napreduje. Prema tome, bolje je pojesti više slatkog odjednom nego grickati pomalo cijeli dan. Jedite zdravu hranu koja sadrži obilne količine minerala i vitamina.
Protok i sastav sline
Što više sline postoji u ustima, to se bolje čiste zubne površine od bakterija i kiselina koje proizvode. Međutim, ako je slina previše viskozna, možda neće učinkovito očistiti pogođenih područja.
Oralna higijena
Četkanje i korištenje zubnog konca su režimi oralne njege koji se moraju izvoditi barem dva puta dnevno. Ove aktivnosti smanjuju razinu bakterija i tvari kojima se hrane, što pomaže držati karijes na zubima pod kontrolom.
Morfologija zuba, njegov sastav, razmaknutost zubi
Duboke brazde na površini zuba (posebno kutnjaci) čine ih osjetljivim na karijes, jer lako zadržavaju bakterije i otežavaju njihovo uklanjanje.
Može li se proces razvoja karijesa zaustaviti?
Odgovor ovisi o fazi razvoja karijesa, odnosno o tome je li u pitanju površinski ili pak duboki karijes. Što je karijes više uznapredovao, to je bitnije uputiti se stomatologu što prije jer takav duboki karijes može uzrokovati ozbiljne infekcije unutar zuba.
Stoga, kada je riječ o liječenju fizičkog karijesa unutar zuba, to nije moguće nekom „uradi sam“ metodom kod kuće. Morat ćete posjetiti svog stomatologa. Jednom kada imate fizički otvor unutar zuba, samo ispunom možete popraviti šupljinu. Stanice koje čine zubnu caklinu se ne obnavljaju.
Međutim, rani znakovi demineralizacije (što je prva faza propadanja zuba) mogu se preokrenuti, ali samo ako se primijete dovoljno rano. Demineralizacija je kada zub počinje podlijegati kiselinama i bakterijama. Vanjski slojevi cakline oslabe i počinju propadati, ali šupljina još nije prisutna. Obično možete primijetiti ta područja na zubima jer obično izgledaju svjetlije od cakline oko njih. U blizini desni mogu se primijetiti bijele mrlje ili crte.
Da biste poništili demineralizaciju, morat ćete svakoga dana temeljito četkati zube i koristiti zubni konac. Povrh toga, morat ćete dodati minerale natrag u svoju caklinu kako bi se kalcificirala i stvrdnula, čineći vaš zub otpornim na daljnje propadanje. Za remineralizaciju je najbolje koristiti fluorid na recept. Obično on dolazi u obliku gela koji nanesete nakon pranja zuba.
5 jednostavnih stvari koje možete učiniti da spriječite karijes na zubu:
- Utvrdite svoj rizik od razvoja karijesa: Najbolji način da to saznate je kroz opsežni stomatološki pregled. Redovnim pregledima i razgovorom sa stomatologom utvrdit ćete koji bi tretmani mogli biti potrebni i koje promjene u oralnoj higijeni i prehrani mogu pomoći. Procjena rizika će odrediti i koliko su često potrebne posjete stomatologu.
- Četkajte zube redovito, pravilno i sa dobrom četkicom: Četkanje zuba jedan je od najjednostavnijih, a najefikasnijih načina za sprječavanje karijesa. Obavezno četkajte nakon jela i prije spavanja. Četkanje prije spavanja osobito je važno jer taloženje bakterija preko noći može omogućiti formiranje kiseline koja oštećuje caklinu i u konačnici vodi do karijesa. Također, korištenje antibakterijskog sredstva za ispiranje usta pomaže očistiti bakterije i osvježava dah. Ne zaboravite zamijeniti četkicu za zube barem svaka 3 ili 4 mjeseca.
- Smanjite unos slatkih i kiselih pića – i pijte više vode: Produljeno izlaganje zuba kavi ili čaju, s dodatkom šećera ili mlijeka može povećati rizik od novih karijesa, uključujući i karijes ispod plombe. Uživajte u kavi, ali pokušajte pijuckati 20 minuta ili manje, a zatim usta isperite vodom. Malo vode, zajedno s drugim pićima, ispire usta i sprječava da slina postane previše slatka. Možete za takva pića koristiti i slamku.
- Usvojite naviku korištenja zubnog konca: naši zubi imaju 5 strana i sve ih je potrebno redovito čistiti. Čak i kada četkamo svaki dan, još uvijek čistimo samo tri strane. Dakle, bez konca čistite samo polovicu površine zuba. Koristite zubni konac barem jednom dnevno. Usvojite ovu zdravu naviku što prije.
- Prestanite pušiti: Dobro je poznato da pušenje i upotreba duhana mogu uzrokovati mnoge različite medicinske probleme. Međutim, većina ljudi u potpunosti ne shvaća štetni utjecaj koju pušenje ima na usta, desni i zube. Pušenje može uzrokovati puno više od mrlja zubi – ta nezdrava navika može uzrokovati i duboki karijes, bolesti desni, gubitak zuba, pa čak i rak usne šupljine.
